Bosanski jezik/Bosnisch: OAZA Interview mit Tarafa Baghajati

Diese Homepage wurde mit einem neuem CMS aufgesetzt und befindet sich daher in Arbeit ...

Samstag, 1 Januar, 2011
Bosanski jezik/Bosnisch: OAZA Interview mit Tarafa Baghajati

Bosanski jezik/Bosnisch: Interview der bosnischen Zeitschrift OAZA mit Tarafa Baghajati, Printversion Januar 2011, br.6, Seiten 6 und 7 über Islamfeindlichkeit bzw. Islamophobie.

Intervju sa Tarafom Baghajatijem, predsjednikom Inicijative Austrijanaca muslimana

Zar fobija od islama?

Box (biografija):

Diplomirani inženjer, Tarafa Baghajati, rođen je 1961. godine u Damasku (Sirija). Završio je studij u Rumuniji, a od 1986. godine živi i radi u Beču kao građevinski inženjer. Predsjednik je Inicijative Austrijanaca muslimana, dobitnik Demokratske nagrade Margarethe-Lupac zadužbine za parlamentarizam i demokratiju 2008. godine, član Upravnog odbora Platforme za interkulturalnu Evropu (PIE), savjetnik zatvorenicima i imam u Beču. Tarafa Baghajati je od 2001.-2007. godine bio član Upravnog odbora i Počasnog savjeta Evropske mreže protiv rasizma (ENAR), kao i zamjenik predsjednika ENAR-a (2004.-2007.). Djeluje kao predavač na teme migracije i integracije, antifašizma, Bliskog Istoka, islama i muslimana u Austriji i Evropi. E-mail adresa: baghajati [at] aon.at  

Oaza: Esselamu alejkum. Hvala Vam što ste izdvojili vremena za ovaj intervju za časopis Oaza.

Baghajati: Ve alejkumusselam. I ja se Vama zahvaljujem. Naime, ovo mi je prvi intervju za jedan bosanski medij. 1997. godine sam imao veliku čast da predvodim  prvu fazu obnove Nacionalne biblioteke u Sarajevu. Unazad nekoliko godina sam često imao priliku učestvovati u lijepim projektima u Bosni i Hercegovini, tako da Sarajevo zauzima posebno mjesto u mom srcu. Predstavlja mi veliku radost, bolje rečeno privilegiju, kada sam u prilici posjetiti Sarajevo.

O: Pravite veliku razliku između pojmova neprijateljstva prema islamuislamofobije. Zašto? Koja su, zapravo, prava značenja ovih pojava?

B: Pojam islamofobija se pojavio u engleskom govornom području 80-ih godina 20. stoljeća, dok se u njemačkom govornom području ovaj termin krajem 1990-ih godina preuzeo bez dubljeg razmišljanja i detaljnije rasprave. Želim napomenuti da se ovdje ne radi o diskusiji stručnjaka na temu ili o analizi jezičkih detalja. No, i bez toga je potrebno tačno objašnjenje, kao i svjesna upotreba pojmova, jer uz svaku riječ ide određena asocijacija koja proizvodi prve utiske i samim time klasifikaciju nekog pojma.
Nakon iscrpne diskusije među članovima Inicijative Austrijanaca muslimana,  odlučili smo da se ne preuzme termin islamofobija iz anglosaksonskog govornog područja. Prije svega nam se kombinacija s riječju fobija učinila problematičnom. Fobija  nas asocira na iracionalnost, budi sjećanje na pretjerano ispoljavanje straha, tzv. anksiozni poremećaji, koji ponekad mogu biti razumljivi (npr.: strah od visine – akrofobija).

    Zbog toga se zalažem za usvajanje pojma neprijateljstvo prema islamu sa sljedećom definicijom: neprijateljski stav spram islama i muslimana. Koristi se postojećim predrasudama, generaliziranjem i pseudonaučnim teorijama, čime opravdava diskriminaciju muslimana i muslimanki. Takva diskriminacija se može kako direktno, tako i indirektno, posredno i neposredno ispoljiti. Od stava arogantne nadmoći prema grupi muslimana i njihovoj vjeri, s kulturalne tačke gledišta opečaćeni kao manje vrijedni, koja onemogućuje ophođenje na istoj razini, preko svjesnog eliminiranja jednakosti pri obrazovanju, pristupu radnom tržištu, odabiru stana, pa sve do upotrebe fizičkog nasilja kao najtežeg oblika diskriminacije.

O: Da li se iza neprijateljstva prema islamu kriju samo zavjere, kako se najčešće vjeruje, ili postoje i drugi razlozi: historijski ili psihološki možda?

B: Neprijateljstvo prema islamu nije nov fenomen. U ovom kontekstu je bitno pojasniti da se neprijateljstvo prema islamu u evropskoj historiji tokom nekoliko stoljeća razvijalo. Navest ću nekoliko aspekata, koji dosežu iz davne historije Evrope.

    Kada se orijentalizam kao naučna disciplina počeo izučavati na univerzitetima širom Evrope, počela je i politika kolonizacije, čije su posljedice prisutne i u sadašnjosti. Spomenut ću Napoleonov vojni pohod u Egiptu, kao i vojnu službu Francuske u Alžiru početkom 19. stoljeća. Tada se odigrala ova specifična interpretacija islama i muslimana: stav nadmoći Zapada u odnosu na Orijent i islam. Itekako je bio prisutan apsurdan omjer odvratnosti i fascinacije prema drugačijem. Jer, kontakt s Orijentom je proizveo i nove mode, u pravom smislu te riječi. Elementi orijentalne odjeće su stigli u Evropu, kao što je dekoracija doma, muzika i literatura bila obogaćena orijentalnim elementima. Dvostruki odnos između osjećaja odbojnosti i fascinacije je posebno vidljiv u primijenjenoj umjetnosti i tada veoma traženim predmetima s motivom harema. Požudne želje i pohlepa za egzotičnim su u tim fantazijama zadovoljene. A scene kao pijaca robljem su dozvoljavale osjećaj moralne nadmoći. Mitološke tvorevine u vezi s Orijentom sadrže elemente kao potlačenost žena, preziranje ljudskih bića, neumjerenost, lukavost i zaostalost. Edward W. Said je 1978. godine svojim djelom „Orientalism. Western Conceptions of the Orient” pokrenuo značajan misaoni proces na Zapadu. Opisao je orijentalizam “kao zapadnjački stil dominacije, restrukture i preuzimanja autoriteta nad Orijentom”. [1]

O: Neprijateljstvo prema islamu je nažalost prisutno u mnogim austrijskim medijima. Čitatelji su svakodnevno pod utjecajem takvih medija. U kojoj mjeri je opasan ovakav utjecaj na ljude?

B: Ovdje moramo povući veoma jasnu crtu između općenite kritike prema muslimanima, ali i prema islamu kao religiji. Kritika je uvijek dozvoljena i sloboda mišljenja je nepovrijedljivo blago. Čak se i nepravedna kritika može uputiti, ali koja se ne može svrstati u neprijateljstvo prema islamu. Stoga želim sljedeće reći: protiv svega što može dovesti do diskriminacije (vidi definiciju u prethodnim odgovorima, o.p.) se treba boriti, jer inače mi muslimani moramo biti u stanju izdržati kritiku, pa čak i onda kada nam se ne dopada.

O: Postoji li dovoljno mjesta u medijima za odbranu muslimana? Ako da, koriste li muslimani tu priliku kako bi se ispravno predstavili?

B: Mediji u Austriji (uključujući i TV) ostavljaju prostora muslimanima kako bi se prezentirali, što doprinosi opuštenoj atmosferi u ovom društvu. No, nažalost se skoro uvijek prikazuju pokrivene muslimanke odzada ili muslimani na sedždi pri namazu. Sve je nelično i bez lica, stoga uvijek savjetujemo novinarima da pokažu ljude sa licima, kao što smo ti i ja. Ali i muslimani se moraju aktivirati kao korisnici medija; kritički, ali uvijek mudro i sa pozitivnim polazištem. Veoma malo muslimana piše npr. svoj komentar novinama, iako je mnogo onih koji vladaju njemačkim jezikom. Ne možemo samo kritizirati, već se moramo priupitati koliko smo sami uradili? Šta je naš doprinos socijalnom suživotu u ovom društvu?

O: Kako se pojedinac treba postaviti? Kako treba reagirati na neprijateljstvo prema islamu? Šta se ne smije misliti?

B: Ne postoji neki jedinstven recept, ali prvobitno se moramo znati izražavati na njemačkom jeziku. Ne smijemo se brzo naći uvrijeđenim, već prvo trebamo potražiti razgovor sa suprotnom stranom. Isto tako moramo poznavati zakone protiv diskriminacije, kako bismo se u slučaju nužde znali pravnim putem i odbraniti. Prije smo organizirali razne radionice, kao npr. kako da se nosim s neprijateljstvom prema islamu u svakodnevnici? Ovakve aktivnosti bi trebalo stalno organizirati. Zakonske odredbe u Beču su primjer drugim austrijskim pokrajinama. Žalbe se mogu direktno predati Službi za borbu protiv diskriminacije u Beču.  

O: Pored pojavljivanja i učestvovanja u medijima, šta muslimani mogu i moraju još uraditi?

B: U svim ustanovama civilnog društva su muslimani u malom broju zastupljeni. Od udruženja za borbu za ljudska prava, pa do dobrovoljnih vatrogasaca postoji širok spektar ponuda, koji traže saradnju i učestvovanje muslimana. Ne smijemo čekati pozivnicu, već se moramo i u ovim poljima aktivirati. Također ne smijemo odustati nakon prvog razočarenja. Sve ovo traži mnogo strpljivosti i izdržljivosti, ali sa sigurnošću mogu reću da uz rad za dobrobit zajednice dolazi i osjećaj radosti.

    Želja mi je da mi muslimani na polju obrazovanja za omladinu, ali i odrasle, učinimo mnogo više nego što smo dosad. Samo kroz obrazovanje možemo uživati respekt i blagostanje. Pogotovo u vremenu ekonomske krize trebamo se solidarisati sa drugima,  a prema komšijama pokazati razumijevanje.

O: Najljepša Vam hvala!

B: I ja se Vama zahvaljujem i želim čitateljima Oaze sve najbolje i puno sreće!

Razgovarao: Mag. Ajdin Halilović


[1] Edward E. Said.: “Orientalism. Western conceptions of the Orient”, Harmondsworth, Middlesex, 1995, S. 3

 

 

 

 

Share